Na kvasac se može gledati kao na dirigenta orkestra ili možda čak bolje "tonca" u studiju ;). U proizvodnji piva, kvasac dolazi pred sami kraj proizvodnje i on utječe na formiranje alkohola u pivu i stvaranje Co2 u pivu (mjehurića/gaziranosti :)). Kod belgijskih pivskih stilova kvasac ima najvažniju ulogu od svih sastojaka, a o po tipu kvasca, isti možemo podijeliti u tri osnovne kategorije. 

Pivska povijest počinje upravo s kvascem. U nekim godinama Prije Krista, u Mezopotamiji, ekipa je obrađivala zemlju, uzgajala različite žitarice za hranu i upravo zbog tih žitarica je slučajno nastalo pivo. Kako kvasac treba slad kojim se hrani i iz njega stvara alkohol i Co2, tako se smatra baš da je do prve pojave piva vodila kombinacija tih ubranih žitarica i divljeg kvasca u zraku koja je rezultirala fermentacijom i prvom verzijom piva. Fermentacija piva na taj način se zove spontana fermentacija, a kvasac kojim je nastala ta fermentacija se naziva DIVLJI KVASAC (Wild Yeast).

Pojava divljeg kvasca i prvog piva je vodila do izdvajanja čiste mikrobne pivske kulture i pojave ALE kvasca, tj. ALE tipa piva. Može se reći da su sva piva u početku bila ALE piva, a tek kasnije se pojavio LAGER kvasac i lager tip piva. Ale kvasac se često naziva i kvasac gornjeg vrenja (pivo fermentira na višim temperaturama), a lager kvasac se naziva kvasac donjeg vrenja (pivo fermentira na nižim temperaturama). Povijest lager kvasca seže u Njemačkoj gdje su Bavarci pivo hladili duži vremenski period na niskim temperaturama (zato i je riječ lager - odležavanje) i zbog same činjenice tog dužeg odležavanja piva, lager piva su "čišća", tj. lager kvasac u tom periodu "pojede" više šećera u pivu, nego što ale kvasac "pojede" za kraće vrijeme fermentacije na višim temperaturama.

Kao što je iznad i navedeno, Ale i Lager su vrste kvasca, a danas predstavljaju i osnovnu kategorizaciju piva. Kada bi radili raspodjelu po pivskim stilovima, ale i lager bi bili vrhovi te liste od kojih bi se radila daljnja detaljnija raščlamba. 

Uz čiste mikrobne kulture kvasca (Ale i Lager), dosta pivovara njeguje još i prvotni način proizvodnje piva, tzv. otvorenu fermentaciju prilikom koje sladovina fermentira na otvorenom zraku izložena kvascima u zraku - divljim kvascima. Šampioni pivskih stilova nastalih divljim kvascima su Belgijanci i njihova poznata kisela (divlja) piva.

Kvasac se u proizvodnji piva dodaje na kraju proizvodnje, u fazi fermentacije. Kvasac se stavlja u ohlađenu sladovinu u zatvorenim fermentacijskim tankovima i pomoću njega, sladovina se pretvara u pivo.     

 

Izradu web stranice sufinancirala je Europska unija iz Fonda za regionalni razvoj

Upišite datum i godinu rođenja!

Format datuma: dd.MM.yyyy

Pivo je hrana, ali sadrži i alkohol koji (navodno) škodi. Molimo vas da ukucate datum rođenja za potvrdu da imate 18 godina ili više kako bi mogli pregledavati našu web lokaciju.

 

 

 

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj